Jedan drugačiji pogled na kosmos.

Union je prvobitna vrijednost koja nastaje nastankom kosmosa, postoji za vrijeme kosmosa i postojat će poslije kosmosa. To je jedinstvena, vječna, beskonačna i apsolutno kompaktna cjelina koja povezuje vrijeme, prostor i masu u jednu superpoziciju. Jedna apsolutna harmonija i ravnoteža između svega stvorenog i ničega i između svih mogućih i nemogućih stanja, bez greške ili kontradikcije. On je jedna van-dimenzija koja je jednaka sebi u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Union je jedan od ključeva za razumijevanje kosmosa, svega što postoji i što će postojati i odgovor je na mnoga pitanja koja možemo postaviti.

Napomena: Na ovom djelu se konstantno radi. Nijet je da se ono jednog dana, ako Bog da, objavi i širim naučnim krugovima. Do tada se, na ovoj stranici, objavljuje najaktuelnija verzija. Dobronamjerna pitanja i mišljenja su uvijek dobrodošla  ... (sa naznakom Union) ... na e-mail ... 

sufi.temsi@gmail.com

Union.pdf

Prije početka

Kako su izgledali vrijeme i prostor prije nastanka kosmosa?

 

Krenimo od toga da je prije samog početka stvaranja postojao samo Allah dž.š. i ništa osim Njega. Allah dž.š. je Izvor i Ušće svega stvorenog. On iz ništa sve stvara i On u ništa, također, može sve vratiti kad On hoće (odluči).

 

Šta je ništa?

 

Ništa je stanje u kojem ne postoji bilo šta drugo osim Allaha dž.š.

 

To stanje nema svoj prostorni niti vremenski oblik postojanja, odnosno za njega vrijeme i prostor ne postoje. Ništa je van-vremensko i van-prostorno i dok mu Allah dž.š. ne promjeni stanje ono takvo ostaje oduvijek i vječno.

Da bi nešto postojalo, osim Allaha dž.š., za to je potreban prostor u kojem se to nešto nalazi. Taj prostor (to rastojanje) je apsolutno uvijek između Allaha dž.š. i ničega. Ako nema tog rastojanja tada postoji samo Allah dž.š. i to je prirodno i vječno stanje ničega.

Osim prostorne dimenzije postojanja postoji i vremenska dimenzija postojanja. Vremenska dimenzija postojanja obuhvata u sebi da je jedino Allah dž.š. istinski vječan i On je neprolazan, odnosno On je oduvijek i zauvijek, a sve ostalo je vremenski prolazno. Vremenska dužinu života bilo čega se uvijek određuje u odnosu na nešto. Ako postoji ništa osim Allaha dž.š. tada je vrijeme nemjerljivo odnosno u stanju prvobitne vječnosti u kojoj nema ništa osim Allaha dž.š. i to je prirodno stanje vječnosti.

Ali, kada Allah dž.š. nešto odluči On samo kaže „Budi!“ - i to biva. Odnosno, tada se stvara određeni međuprostor između Allaha dž.š. i ničega u kojem to biva smješteno to „nešto“ i istovremeno, (tom nečemu), biva određena dužina života.

 

Šta je union?

 

Vezu između novonastalog prostora (nečega) i vremena života u kojem to nešto postoji, odnosno tu novonastalu vremensko-prostornu udaljenost između Allaha dž.š. i ničega, nazivamo union. Tako da možemo zaključiti; … Kada postoji union tada Allah dž.š. dopušta da postoji nešto između Njega i ničega. U obrnutom slučaju, kada union ne postoji tada postoji samo Allah dž.š. i ništa drugo osim Njega. Na osnovu toga možemo dati unionsku definiciju …

 

Union je stanje prostora i vremena u kojem postoji još nešto između Allaha dž.š. i ničega.

 

Kao takav union u sebi (u potpunosti) obuhvata sve stvoreno bilo u prostoru ili u vremenu bilo kada i bilo gdje između Allaha dž.š. i ničega. Ali, kada Allah dž.š. union vrati u ništa ostaje samo On Allah dž.š. Živi i Vječni i ništa osim Njega.

Unionski period

Prema veličini prostor može biti veliki i mali i istovremeno, vrijeme života prostora može biti i kratko i dugo (neovisno o veličini prostora). Odnosno, veliki prostor može živjeti i dugo i kratko, a isto tako mali prostor može živjeti dugo ili kratko; Osim toga, oni se mogu vremenski preklapati ali i ne moraju … Šta to obuhvata u sebi?

Uzmimo primjer našeg kosmosa. On ima neku svoju određenu prostornu veličinu. Ta veličina je u odnosu na neki drugi kosmos, (nazovimo ga megakosmos), ekstremno mala, a u odnosu na neki treći kosmos, (nazovimo ga mikrokosmos), ekstremno veliki. Zašto?

Prostor je sam po sebi vrlo rastezljivog (relativnog) karaktera. Ako krenemo ka njegovim ekstremnim vrijednostima odnosno ka beskonačnosti tada prostor poprima dva krajnje dinamična oblika:

 

 

Tako da u toj dinamici prostora, na primjer, neki srednji prostor, na primjer naš kosmički prostor, u odnosu na beskonačno veliki kosmički prostor, (koji biva konstantno sve veći), biva ili vrlo mali kosmos ili mikrokosmos koji teži da nestane. A, u odnosu na neki beskonačno mali kosmički prostor, naš kosmos, biva megakosmos koji biva sve veći … Ovdje postoje i druge kombinacije, ali zaključak je; veličina prostora, (kosmosa), je relativnog karaktera.

Konstantno povećanje ili smanjenje kosmičkog prostora u odnosu na beskonačnost je uslovljeno maksimalnom brzinom kosmičkog prostora. To podrazumijeva da svaki kosmos ima jednu određenu brzinu širenja kosmičkog prostora, ali na primjer, u odnosu na neki megakosmos, brzina širenja našeg kosmičkog prostora se konstantno smanjuje. A u obrnutom slučaju, u odnosu na neki mikrokosmos brzina širenja našeg kosmičkog prostora konstantno raste … Naravno i ovdje postoje razne varijante, ali zaključak je; brzina širenja prostora, (kosmosa), je relativnog karaktera.

Isto tako, vremenska dužina života kosmosa je relativnog karaktera. To podrazumijeva da, na primjer, čitav život našeg kosmosa može biti kraći od jedne sekunde života ako se posmatra sa nekog megavremenskog (dugoživućeg) kosmosa i obrnuto u jednoj sekundi života našeg kosmosa može biti ekstremno veliki broj života nekih mikroživućih (kratkoživućih) kosmosa … Naravno i ovdje postoje razne varijante, ali je zaključak da je dužina života prostora, (kosmosa), također, relativnog karaktera.

 

Sve ove prostorno-vremenske varijacije i veličine (a sam Bog zna koje sve postoje) su smještene unutar unionske definicije i mogu postojati u jednom ili u više unionskih perioda pa potom ponovo nestati, a sve to u zavisnosti kako to Allah dž.š. odredi da bude … Na osnovu toga možemo dato definiciju unionskog perioda …


Unionski period je prostorno-vremenska udaljenost: od ništa osim Allaha dž.š., preko momenta novog stvaranja, do njegovog ponovnog vraćanja u ništa, kada ostaje samo Allah dž.š. i ništa drugo osim Njega.

Prostor i ništa

U kosmosu razlikujemo dva oblika prostora …

 

 

Ova dva oblika prostora su kosmički gradivni materijal. Jedan kosmos obuhvata kompletan prazni prostor, kompletnu masu i sve ono što je između njih. Prije nastanka kosmosa i prazni i puni prostor skupa sa kosmosom bili su jedna cjelina.

 

Da li je ništa apsolutna prostorna praznina (vakuum) ili apsolutna punoća (masa)?

 

 

Da ponovimo; Šta je ništa?

 

Ništa je stanje u kojem ne postoji bilo šta drugo osim Allaha dž.š.

 

Ništa je stanje u kojem ne postoji ništa osim Allaha dž.š. To stanje nema svoj prostorni niti vremenski oblik postojanja, odnosno, vrijeme i prostor ne postoje. Ništa je kao takvo vanvremensko i vanprostorno i dok mu Allah dž.š. ne promjeni stanje ono takvo ostaje vječno.

 

Opisano matematički, preko broja 1 i ako bi prostornu prazninu (vakuum) prestavili manjom od broja 1 - tada bi nam prostorna punoća (masa) morala biti veća od broja 1, a njihov ukupni proizvod uvijek mora biti 1 … Proširit ćemo to, brojčano, razmišljanje …

Prije nastanka bilo čega što Allah dž.š. hoće, prostorna praznine i punoća, su bili upakovani u vrijednosti 1 (jednu cjelinu). A, kako Allah dž.š. sve stvara savršeno, to, vjerovatno, podrazumijeva da je krajnji proizvod: ukupne praznine u kosmosu, ukupne mase i svega ukupnog među njima u aktuelnom kosmosu uvijek vrijednost 1. Sve ono što je različito od broja 1 u kosmosu je unionski period. Tako da, od momenta nastanka kosmosa što je kosmički vakuum prazniji, to je kosmička masa punija i obrnuto ...

Ako se krene unatrag prema nastanku kosmosa i prostora (prema 1), sve je manje praznine i sve manje mase sve do momenta dok se oni ne vrate u jednu cjelinu, odnosno u cjelinu koja je postojala prije nastanka kosmosa … Odnosno u momenat kada ne postoji union već samo Allah dž.š.

Vrijeme i ništa

Vakuum i masa i ono između njih su prije nastanka kosmosa bili u obliku jedne jedinstvene, apsolutno kompaktne, van-prostorne cjeline ili ničega ( 1 ). Ta cjelina je istovremeno bila beskrajno velika i beskrajno mala, odnosno nije joj se mogla odrediti veličina u odnosu na bilo šta drugo. Nakon što je kosmos nastao, ta dva prostorna stanja su se konstantno i sve više odvajala jedno od drugog. Stanje vakuuma postajalo je sve praznije, dok je stanje mase postajalo sve kompaktnije. Ta konstantna promjena stanja kosmičke mase i stanja kosmičkog vakuuma traje do danas. To je proces koji se mjeriti vremenski u sekundama ( … danima, sedmicama, mjesecima, godinama, stoljećima, milenijumima … ) u obliku poznatom pod nazivom kao kosmička starost.

 

Šta je kosmička starost?

 

Kosmička starost je vremenska udaljenost između prvobitnog vremenskog rastojanja vakuuma i mase ili trenutka nastanka prvog prostora (0 kosmičkih sekundi) i trenutne kosmičke starosti ili trenutnog vremenskog rastojanja između vakuuma i mase. Na osnovu trenutne kosmičke starosti možemo odrediti trenutni odnos između kosmičke praznine i kosmičke mase, po unionskom principu … Što je kosmička starost veća to je kosmički vakuum prazniji, a kosmička masa punija. S protokom vremena oni se sve više razlikuju (odvajaju) jedno od drugog prema unionskom principu postojanja.

Međutim, ako se vremenski krećemo unatrag prema kosmičkom nastanku, tada se može zaključiti da što je kosmos mlađi, to se masa i vakuum manje razlikuju jedno od drugog. Sve do trenutka kosmičkog nastanka, kada se oni prestaju razlikovati i postaju jedna cjelina ili ništa i union ne postoji, postoji samo Allah dž.š. i ništa pored Njega.

Ako bismo vrijeme izrazili matematički preko broja 1, a unionski gledano, kosmička prošlost bila bi vrijeme manje od broja 1, a vrijeme veće od broja 1 bila bi kosmička budućnost, a njihov proizvod bi bio kosmička sadašnjost ili broj 1. To podrazumijeva da su prije nastanka kosmosa i kosmička sadašnjosti, i kosmička prošlost i kosmička budućnost bile su upakovane u jednu cjelinu ili vrijednosti 1. To, najvjerovatnije, podrazumijeva da je krajnji proizvod kosmičke prošlosti i kosmičke budućnosti još uvijek vrijednost 1.

Vremenska vrijednost 1 uvijek obuhvata kompletan kosmički život od prve do poslednje sekunde, a koji je proizvod kosmičke prošlosti i kosmičke budućnosti. Svaki drugi kosmički vremenski oblik je unionski

To implicira da se od momenta nastanka kosmosa (vakuuma i mase) ili nulte sekunde starosti kosmosa, svakom sekundom je vakuum sve prazniji, a masa sve punija i tako sve do danas, a potom do samog kosmičkog kraja što obuhvata (naš) unionski kosmički period. Odnosno da se podsjetimo prije navednog …

 

Unionski period je prostorno-vremenska udaljenost: od ništa osim Allaha dž.š., preko momenta novog stvaranja, do njegovog ponovnog vraćanja u ništa, kada ostaje samo Allah dž.š. i ništa drugo osim Njega.

 

Tako da je, vremenska i prostorna veličina čitavog života univerzuma od prve sekunde do njegovog kraja obrnuto proporcionalna svim prostorno-vremenskim događajima do te prve sekunde, a sve to obuhvata naš kosmički period.

Početak

Prostor i vrijeme su prije nastanka kosmosa bili u obliku jedne jedinstvene, apsolutno kompaktne, van-prostorne i van-vremenske cjeline ili ničega. Ta cjelina je u isto vrijeme bila beskrajno velika i beskrajno mala, beskrajno stara i beskrajno mlada, beskrajno puna i beskrajno prazna. To stanje vremena i prostora postojalo je prije nastanka kosmosa. Nakon što je kosmos nastao, prostor i vrijeme postaju unionske vrijednosti. Osim toga, prostor se sve više razdvaja na vakuum i masu, a vrijeme se razdvaja u obliku prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ovo konstantno razdvajanje još uvijek se odvija unutar uniona.


Da bismo to što bolje objasnili, predstavit ćemo prvobitnu nultu cjelinu jednim praznim oblikom – odnosno, bez određene prostorne i vremenske veličine…

potom, tu prvobitnu pra-cjelinu definiramo u obliku dvije beskrajne veličine (točke) …

sada, ništa, u isto vrijeme ima oblik i jedne beskrajno male i jedne beskrajno velike točke (veličine), koje se transformiraju u novi oblik postojanja kojem dajemo ime Union


Union možemo definisati i kao apsolutno savršeni vezivni materijal prostora i vremena. Preko uniona odvija se beskrajna i savršena komunikacija između vječnosti i beskonačnosti, odnosno između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, svega mogućeg i nemogućeg. U unionu ne postoji mogućnost greške, bilo prostorne bilo vremenske…


Zaključak: Ništa je bila jedna pra-cjelina sastavljena od prostora i vremena do trenutka njihovog razdvajanja. Međutim, od tog trenutka razdvajanja, prvobitno ništa se transformira i prelazi u nešto drugo što mi u ovom djelu nazivamo union.


U ovom dijelu ćemo, između ostalog, pokušati objasniti što je union, kako on funkcionira i kako je došlo do stvaranja kosmosa unutar uniona. Da bismo to učinili, koristit ćemo neke analogije i pojednostavljene modele koji će nam pomoći da shvatimo ovu kompleksnu i fascinantnu temu.

Drugi unionski period

Prije početka kosmosa, bilo je jedno vječno ništa osim Allaha dž.š. To ništa je bilo savršeno stabilno i prostorno-vremenski upakovano u obliku jedne vječne cjeline. Nije bilo ničega što bi ga poremetilo ili promijenilo osim Allahove dž.š odredbe. Ta cjelina je bila savršena u svom postojanju, jer nije imala nikakvih ograničenja ni proturječnosti …

Potom, dolazi do Allahove dž.š. odluke i odredbe i stvara se jedan vremenski među prostor između Allaha dž.š. i ničega odnosno nastaje unionski period. U tom novonastalom unionskom periodu dolazi protokom vremena do razdvajanja mase i vakuuma iz prvobitne cjeline što pokreće proces koji će dovesti do nastanka kosmosa kakvog danas poznajemo…

Na prvi pogled, čini se da je pri tom pra-početku svega (nastanku kosmosa), ništa izgubilo svoju prvobitnu cjelovitost i postalo podijeljeno na dvije suprotne strane… Međutim, prvobitno ništa nije nestalo. Ono je opstalo kao nevidljiva nit koja povezuje sve dijelove kosmosa sa vječnošću i beskonačnošću… Ništa se transformiralo i uvezalo sa unionom, i preko te jedinstvene veze savijaju se prostor i vrijeme, dobivajući svoj novi pravac. Materija se pretvara u energiju i obrnuto, formiraju se atomi, zvijezde, galaksije… i još mnogo, mnogo toga…

 

Union je prvobitna vrijednost koja je nastala od prvog momenta nastanka kosmičkog prostora, on postoji za vrijeme kosmosa i postojat će poslije kosmosa u svom drugom periodu obliku postojanja koji definišemo na sljedeći način …


Drugi unionski period je prostorno-vremenska udaljenost: od ništa osim Allaha dž.š., preko momenta novog stvaranja, do njegovog ponovnog vraćanja u ništa, kada ostaje samo Allah dž.š. i ništa drugo osim Njega - potom ponovno stvaranje …

 

To  novo stvaranje ili drugi unionski period je jedna jedinstvena, vječna, beskonačna i apsolutno kompaktna cjelina koja povezuje vrijeme, prostor prvog unionskog perioda sa drugim unionskim periodom. Union po svojoj definiciji obuhvata apsolutnu harmoniju i ravnotežu između prvog unionskog perioda i drugog unionskog perioda, odnosno između svega stvorenog i ničega prije i svega stvorenog i ničega ponovo.

 

 

20|55|Od zemlje vas stvaramo i u nju vas vraćamo i

iz nje ćemo vas po drugi put izvesti.

 

Razdvajanje

Nastanak vremena i prostora započinje u unionu, samim trenutkom stvaranja kosmosa, odnosno trenutkom razdvajanja vremena i prostora…

 

 

Nakon prvog unionskog perioda ili prvog prostornog i vremenskog razdvajanja, ništa u unionu ne ostaje isto kao što je bilo prije njega. Ništa i union tada dobijaju svoj novi, vječni smjer…

Razdvajanje se odvija u jednom savršenom uzročno-posljedičnom redu. Tako se sada, preko uniona, novonastali prostor i vrijeme smještaju u jedan beskrajni vremenski pravac u obliku vječnosti sa početkom i to u dvije etape (vremenska perioda)…

 

1. Vrijeme dunjaluka (prolaznosti) prošlost

 

Vrijeme dunjaluka ili prvi unionski period ili prvobitni moment razdvajanja prostora i vremena, istovremeno, postaje: prošli vremenski, prostorni i unionski centar svega što se odvija poslije toga. To je prostorno-vremenski trenutak je trenutak kad nastaje naš Kosmos.

 

2. Vrijeme ahireta (vječnosti) budućnost

 

Vrijeme ahireta ili drugi unionski period ili moment razdvajanja prostora i vremena u obliku novog stvaranja koji istovremeno, postaje: budući vremenski, prostorni i unionski centar svega što se odvija poslije toga. To je prostorno-vremenski trenutak je trenutak kad nastaje nova Zemlja. Nakon toga prvi unionski period biva prošlost na kojoj se gradi nova vječna budućnost ili ahiretski život. Polazno težište drugog unionskog perioda ili ahiretskog života je stvaranje nove Zemlje, proživljenje, i prozivanje na odgovornost stanovnika, tada već prošle, prvobitne (dunjalučke) Zemlje.

 

21|47|Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terazije postaviti,

pa se nikome krivo neće učiniti; ako nešto bude teško koliko zrno gorušice,

Mi ćemo za to kazniti ili nagraditi.

A dosta je to što ćemo Mi račune ispitivati.

Jedan

Da bi još bolje razumjeli Union i prije navedeni prostorno vremenski odnos … rastojanje između pra-kosmičkog momenta razdvajanja i trenutne kosmičke praznine definisat ćemo u obliku prve kosmičke dimenzije. Prva kosmička dimenzija predstavlja pravolinijski okvir postojanja unutar Uniona, bez početka ili kraja, u obliku beskrajne, nemjerljive prave linije.

Predstavimo to oblikom kojem dodajemo jednu „beskrajnu“ pravu liniju. Ova linija predstavlja Union i prvu kosmičku dimenziju u isto vrijeme. Uz napomenu da: Svaka promjena unutar prve kosmičke dimenzije (Uniona) ima trenutan odgovor na sve ostale, (eventualne), kosmičke dimenzije prema unionskim principima uzroka i posljedice …


... Potom, toj novoj unionskoj dimenziji dodajemo početak postojanja. Predstavimo to u obliku prave linije kojoj dodajemo jedan početak u obliku tačke koja tu prvobitnu „beskrajnu“ liniju dijeli na dva vremenska perioda, (prošlost i budućnost) i dva prostorna oblika, (prazninu ili vakuum i punoću ili masu)…

Ovaj prostorno-vremenski početak možemo obilježiti, (definisati), kao početak nastanka Kosmosa. Preko ovog prostornog i vremenskog momenta, određuje se i koordinira svaka promjena: stanja, snage ili kretanja u Kosmosu. Ovaj momenat ima tačno određeni položaj u odnosu na bilo što se odvija prije, za vrijeme ili poslije njega. On, preko Uniona, prostorno i vremenski povezuje: prošlost, sadašnjost, budućnost, vakuum i masu u jednu vječnu cjelinu. Taj momenat ćemo obilježi sa, (vandimenzionalnim), brojem 1.

Centar

Da se podsjetimo: U krajnjem obliku postojanja prostora, unionski definisan prostor ima dva ekstremna oblika postojanja, odnosno, krajnje prazni prostor (apsolutni vakuum) i krajnje puni prostor (apsolutna masa) … Ali … pošto su oni beskonačni, krajnje prazan prostor biva i dalje sve prazniji, dok na drugu stranu krajnje puni prostor biva i dalje sve puniji  … uz važno pravilo … njihov proizvod uvijek unionski .

… Tako da … U fizičko-matematičkom centru, (odnosno u vremensko prostornom centru) između beskrajno konstantnog širenja prostora na jednoj strani i beskrajno konstantnog skupljanja prostora na drugoj strani nastaje kosmos - iz jedne, jedinstvene pra-cjeline cjeline. Na osnovu toga izvodimo definiciju kosmičkog položaja…

 

 Prema definiciji:

 

U matematičko-fizičkom centru između apsolutne mase i apsolutnog vakuuma dolazi do kosmičkog nastanka.

Dva

Ako, kompletnu, kosmičku prostorno-vremensku vrijednost, (ili zapreminu), stavimo u matematičko rastojanje od 0 preko 1 do 2, tada to možemo predstaviti na sljedeći način …

… unionska vrijednost ( 0 ) - minimalno moguća kosmička zapremina (apsolutna masa) …

… unionska vrijednost ( ½ ) - trenutna minimalna kosmička zapremina …

… unionska vrijednost broja ( 1 ) – (unionski i kosmički, prostorni i vremenski centar)…

… unionska vrijednost ( ) - trenutna maksimalna kosmička zapremina …

… unionska vrijednost ( 2 ) - maksimalno moguća kosmička zapremina (apsolutna praznina).

Na osnovu toga krenimo od definicija prema kojima je … kosmički nastanak u matematičko-fizičkom centru 1 odnosno između 0 i 2 … a kosmičko rastojanje od 1½  do 1 je obrnuto proporcionalno rastojanju od ½  do 1 …

… pri čemu je odnos drugog stepena jediničnog prostora jednak proizvodu mikro i makro dubine prostora unionske vrijednosti, odnosno …

… ako je prostor obrnuto-proporcionalan masi to podrazumijeva da je drugi stepena jedinične mase jednak, unionskoj vrijednosti …

Na osnovu zaključka prema kojem je praznina prostora (vakuum) obrnuto proporcionalan punoći prostora (masi) izvodimo unionski modul prema kojem je …

… Unionski ili jedinični proizvod konstantna vrijednost …

… tako da je prema unionskoj definiciji proizvod jedinične dubine i jedinične mase konstantna vrijednost koja je jednaka …

Makro praznina i neutron

Ako vrijednost praznine prostora definišemo trenutnim kosmičkim vakuumom ili dubinom kosmosa, a vrijednost mikro-mase definišemo kao trenutnu masu neutrona, tada je …

… unionski proizvod praznine prostora i mase neutrona konstantna vrijednost, odnosno …

Zašto govorimo o masi neutrona, a ne masi elektrona ili protona?

Stabilnu mikro-masu u kosmosu definišemo preko tri poznate vrijednosti mase:

… dok, vezu mikro-mase sa dubinom prostora definišemo preko mase neutrona.

Ako usporedimo masu neutrona, protona i elektrona, možemo primijetiti da, između ostalog, od te tri čestice neutron ima najveću masu. Neutron je, također, neutralnog naboja, što podrazumijeva da kada se ujedine čestice s elektronskim nabojem (kao što su elektron i proton) u jednu cjelinu, nastaje neutron bez naboja. To, najvjerojatnije, podrazumijeva da je neutron, trenutno, najstabilnije stanje mase (u obliku mikro-čestice) u kosmosu.


Između ostalog, ako bismo sve protone u svemiru ujedinili sa svim elektronima u kosmosu, dobili bismo oblik jednog neutronskog kosmosa. Tako da je u energetskoj vrijednosti ukupna masa protona i elektrona u kosmosu jednaka ukupnoj masi neurona.


Zato uzimamo neutron kao mjeru dubine svemira u prvoj kosmičkoj dimenziji.

Dva centra

Da se podsjetimo: U krajnjem obliku postojanja prostora, unionski definisan prostor ima dva ekstremna oblika postojanja, odnosno, krajnje prazni prostor (apsolutni vakuum) i krajnje puni prostor (apsolutna masa) … Ali … pošto su oni beskonačni, krajnje prazan prostor biva i dalje sve prazniji, dok na drugu stranu krajnje puni prostor biva i dalje sve puniji  … uz važno pravilo … njihov proizvod uvijek unionski ( U = 1 ). 

Ako vrijednost praznine prostora definišemo trenutnim kosmičkim vakuumom ili dubinom kosmosa, a vrijednost mikro-mase definišemo kao trenutnu masu neutrona, tada je …

… proizvod jedinične praznine prostora i jedinične mase jednak proizvodu makro dubine prostora i trenutne mase neutrona prema definiciji uvijek unionski ( U = 1 )...

Proizvod trenutne dubine kosmosa i trenutne mase neutrona je jedinična (unionska) konstanta.

… na osnovu čega izvodimo unionski modul prema kojem je ...

Masa neutrona i dubina kosmosa

Na osnovu zaključka prema kojem je proizvod praznine prostora i mase neutrona …

… izvodimo definicije prema kojima je trenutna masa neutrona obrnuto proporcionalna trenutnoj kosmičkoj praznini (vakuumu) … prema jednakosti …

… i na osnovu toga izvodimo dvije, temeljne, kosmičke definicije …

Trenutna masa neutrona je odnos proizvoda jediničnih vrijednosti prostora i mase

- i trenutne dubine kosmosa.

Trenutna dubina kosmosa je odnos proizvoda jediničnih vrijednosti prostora i mase

- i trenutne mase neutrona.

Između ostalog, ovdje je bitno napomenuti … Kosmičkim starenjem, konstantno opada masa neutrona u prvoj kosmičkoj dimenziji … što uzrokuje porast ukupne kosmičke tamne mase u drugoj kosmičkoj dimenziji prema jednakosti …

Unionski modul tamne materije

Ako masu neutrona definišemo kao nedostatak prostora tamne materije …

… dubinu prostora definišemo kao prvu dimenziju tamne materije …

… masu prostora definišemo kao drugu dimenziju tamne materije …

… zapreminu prostora definišemo kao treću dimenziju tamne materije …

… na osnovu toga izvodimo unionski modul tamne materije prema kojem je …

Dubina tamne materije

Prva kosmička dimenzija se rasprostire od kosmičkog prapočetka do kosmičkog kraja, i to u dualnom stanju:

 

 

Oba ova stanja se rasprostiru od kosmičkog prapočetka do kosmičkog kraja i u konstantnoj su vezi. Ta konstantna veza podrazumijeva da oba stanja u isto vrijeme postoje na svakom mjestu u kosmosu u obliku prve prostorne dimenzije i svaka promjena u jednom stanju kosmičke dimenzije uzrokuje proporcionalnu promjenu u drugom stanju kosmičke dimenzije. Osim toga, preko ova dva stanja odvija se komunikacija svega u kosmosu i preko njih se uspostavlja red i harmonija u svim kosmičkim događajima. Bez ova dva stanja kosmos bi bio u potpunom haosu i kao takav ne bi mogao opstati ovakav kakav, danas, jest.

 

Prva kosmička dimenzija, između ostalog, povezuje i harmonizuje odnos sa ostalim kosmičkim dimenzijama kao što su: kosmička masa (druga prostorna dimenzija), kosmička zapremina (treća kosmička dimenzija) i kosmičko vrijeme (četvrta kosmička dimenzija). Sve četiri kosmičke dimenzije su uvezane u jednu jedinstvenu cjelinu i bez odstupanja surađuju jedna sa drugom preko prve kosmičke dimenzije.

 

Tamna masa prostora i praznina prostora su u kosmosu uvezani preko prostornih dimenzija i to na način da: Što je tamna masa na jednoj strani punija to je prostor na drugoj strani prazniji i obrnuto. Njihov proizvod je uvijek konstantan, odnosno jediničan. Jediničnu vezu između tamne mase i praznine prostora možemo izraziti preko matematičke formule prema kojoj je proizvod tamne mase i praznine prostora jedinična vrijednost, odnosno…

Ako ovu vrijednost razdvojimo, posebno, na tamnu masu i posebno na prostor, čak i tada njihov proizvod mora biti konstantan ili jediničan. Uz bitnu naznaku koja podrazumijeva: Što je prostor prazniji na jednoj strani to je tamna masa punija na drugoj strani, a njihov proizvod je uvijek jedinična konstantna. Ovo je temelj na kojem počiva kosmos.

 

Osim ovog „kosmičkog temelja“ postoje još dva važna aktera u kosmosu; jedan je brzina svjetlosti, a drugi je brzina tamnog prostora. Obije ove brzine su konstantne vrijednosti. Brzinu širenja svjetlosti smo izmjerili, a brzinu širenja tamnog prostora računamo na osnovu trenutne mase neutrona i trenutno izračunate starosti kosmosa …

Brzina širenja tamnog prostora

Brzina širenja tamnog prostora je konstantna vrijednost i nju definišemo kao odnos dubine tamne materije i vremena za koje se kosmički prostor širi (ili prazni) ...

Dubina tamne materije je proizvod brzine širenja (pražnjenja) prostora i vremena u kojem se kosmički prostor prazni. To izražavamo preko formule …

Masa neutrona je obrnuto proporcionalna kosmičkom starenju. Odnosno, što je kosmos stariji to je masa neutrona manja. 

Preko konstante brzine pražnjenja prostora možemo zaključiti da je produbljivanje prostora, od prvog kosmičkog momenta do danas, direktno proporcionalno protoku vremena za koje se to produbljivanje odvija; To jest, što duže kosmos živi to mu je veća praznina (dubina tamnog prostora). Proizvod praznine prostora i tamne mase prostora je konstantna jedinična vrijednost, odnosno …

Možemo zaključiti da, (zbog konstantne brzina pražnjenja prostora), starenjem kosmosa na jednoj strani, prazni se dubina tamne materije na drugoj strani,  i na osnovu toga dolazi do pada mase neutrona ... 

Na osnovu poznatih vrijednosti mase neutrona …

… i starosti kosmosa …

… izvodimo vrijednost brzine širenja kosmičkog prostora …

Masa tamne materije

Ako smo dubinu prostora, (bilo u obliku mase prostora bilo u obliku praznine prostora) definisali kao prvu kosmičku dimenziju i ako je ona kao takva dualnog karaktera, tada je je njen drugi stepen ili druga kosmička dimenzija, ukupni porast mase tamne materije koji je ekvivalentan ukupnom padu ili mase svih neutrona u: masi, veličini i gustini - u toku kosmičkog starenja. Veza između tog pada vrijednosti neutrona i porasta mase tamne materije je u jedinstvenoj vezi koju možemo izraziti preko jednakosti …

Ovdje možemo zaključiti da konstantnim starenjem kosmosa na jednoj strani, konstantno se prazni tamni prostor na drugoj strani  i na osnovu toga dolazi do konstantnog povećanja ukupne kosmičke tamne mase. Povećanje ukupne kosmičke tamne mase se odvija na uštrb promjene u masi, veličini, brojnosti i gustini neutrona. Na osnovu toga, ukupni porast kosmičke tamne mase možemo izraziti preko jednakosti prema kojoj je …

Na osnovu, već, poznatih vrijednosti: trenutne mase neutrona, brzine širenja (ili pražnjenja), prostora i trenutne starosti kosmosa …

… izvodimo vrijednost ukupne kosmičke tamne mase, (u sažetoj i u proširenoj jednakosti), prema kojoj je ukupna, trenutna, tamna kosmička masa vrijednosti od …

Zapremina tamne materije

Prema definiciji:

 

 

Veza između: mase neutrona, tamne dubine, tamne mase i tamne zapremine se odvija preko prve dimenzije prostora. To se može izraziti preko jednakosti prema kojoj je proizvod dubine prostora i mase konstantna jedinična vrijednost …

Na osnovu već poznatih vrijednosti trenutne mase neutrona, brzine širenja prostora i trenutne starosti kosmosa …

… dobijamo vrijednost trenutne tamne kosmičke zapremine prema jednakostima …

Porast kosmičke starosti uzrokuje: porast dubine prostora, pad mase neutrona, porast tamne mase kosmosa u jednoj jedinstvenoj zapreminskoj cjelini.

Kosmički okvir

Na osnovu već poznatih vrijednosti ...

izvodimo brzinu bježanja kosmičkog prostora ispred brzine svjetlosti, prema formuli …

… tako da, (na osnovu nje), izvodimo vrijednosti:

Radijusa kosmosa Radijus vidljivog kosmosa se procjenjuje se na približno 46,5 milijardi svjetlosnih godina. Da bismo to preveli u metre, moramo znati da je jedna svjetlosna godina otprilike 9,461e15 metara. Dakle, radijus kosmosa u metrima bio bi otprilike 4,4e26 metara.

Volumena kosmosa Ako koristimo prethodno navedeni radijus kosmosa od 4,4e26 metara, dobivamo volumen kosmosa od približno 3,58e80 kubičnih metara.

 Mase kosmosaNeke procjene sugeriraju da je masa vidljivog kosmosa oko 1e53 kilograma. Ova vrijednost uključuje masu svih poznatih oblika materije, uključujući zvijezde, galaksije, crne rupe, međuzvjezdani plin i tamnu tvar. Valja napomenuti da ova procjena ne uključuje tamnu energiju, koja čini većinu sadržaja svemira.

Tamne energije kosmosa Tamna energija kosmosa čini oko 68% kosmosa. Ta je energija odgovorna za ubrzano širenje kosmosa.