Jedan drugačiji pogled na kosmos.

Union je prvobitna vrijednost koja je postojala prije nastanka kosmosa, postoji za vrijeme kosmosa i postojat će poslije kosmosa. To je jedinstvena, vječna, beskonačna i apsolutno kompaktna cjelina koja povezuje vrijeme, prostor i masu u jednu superpoziciju. Jedna apsolutna harmonija i ravnoteža između svega stvorenog i ničega i između svih mogućih i nemogućih stanja, bez greške ili kontradikcije. On je jedna van-dimenzija koja je jednaka sebi u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Union je jedan od ključeva za razumijevanje kosmosa, svega što postoji i što će postojati i odgovor je na mnoga pitanja koja možemo postaviti.

Union.pdf

Prostor i ništa

U kosmosu razlikujemo dva oblika prostora …

 

 

Ova dva oblika prostora su kosmički gradivni materijal. Zapreminski, kosmos obuhvata kompletan prazni prostor i kompletnu masu. Prije nastanka kosmosa i prazni i puni prostor skupa sa kosmosom bili su ništa.

 

Šta je ništa? Da li je ništa apsolutna prostorna praznina (vakuum) ili apsolutna punoća (masa)?

 

 

Ali, ako ova dva oblika postojanja kosmičkog protora stavimo u jednu cjelinu u kojoj ne postoji ni vakuum niti praznina, tada, najvjerovatnije, dobijamo definiciju ničega. Ta jedna cjelina je postojala prije nastanka kosmosa (i bilo kakvog prostora).

Ako bi to opisali matematički, preko broja 1 i ako bi prostornu prazninu (vakuum) prestavili manjom od broja 1 - tada bi nam prostorna punoća (masa) morala biti veća od broja 1, a njihov proizvod bi morao biti 1.

 

Prije nastanka prostorne praznine i punoće, oni su bili upakovani u vrijednosti 1. Što, najvjerovatnije, podrazumijeva da je krajnji proizvod trenutne praznine u kosmosu i trenutne mase u kosmosu još uvijek vrijednost 1. Tako da, od momenta nastanka kosmosa (vakuuma i mase), dešava se da što je kosmički vakuum prazniji, to je kosmička masa punija… i tako sve dok vakuum ne postane apsolutno prazan (ispražnjen), a masa apsolutno puna (ispunjena).

 

Ali, ako se krene unatrag prema nastanku kosmosa i prostora (prema 1), sve je manje praznine i sve manje mase sve do momenta dok se oni ne vrate u jednu cjelinu, odnosno u cjelinu koja je postojala prije nastanka kosmosa (a time i vakuuma i mase). Na osnovu svega toga možemo izvesti definiciju ničega koja glasi:

 

Ništa je nedostatak prostora u bilo kojem obliku postojanja (vakuuma ili mase).

Vrijeme i ništa

Vakuum i masa su prije nastanka kosmosa bili u obliku jedne jedinstvene, apsolutno kompaktne, van-prostorne cjeline ili ničega. Ta cjelina je istovremeno bila beskrajno velika i beskrajno mala. Nakon što je kosmos nastao, ta dva prostorna stanja su se konstantno i sve više odvajala jedno od drugog. Stanje vakuuma postajalo je sve praznije, dok je stanje mase postajalo sve kompaktnije. Ova konstantna promjena stanja kosmičke mase i stanja kosmičkog vakuuma traje do danas. To je proces koji se može mjeriti vremenski, u sekundama, kao kosmička starost.

 

Šta je kosmička starost?

 

Kosmička starost je vremenska udaljenost između trenutka nastanka prostora (0 kosmičkih sekundi) i trenutne kosmičke starosti (trenutnog rastojanja između vakuuma i mase). Na osnovu kosmičke starosti možemo odrediti trenutni odnos između kosmičke praznine i kosmičke mase. Što je kosmička starost veća, to je kosmički vakuum prazniji, a kosmička masa punija. S vremenom se sve više razlikuju jedno od drugog.

 

Međutim, ako se vremenski krećemo unatrag prema kosmičkom nastanku, tada se može zaključiti da što je kosmos mlađi, to se masa i vakuum manje razlikuju jedno od drugog. Sve do trenutka kosmičkog nastanka, kada se oni prestaju razlikovati i postaju jedna cjelina ili ništa.

 

Ako bismo vrijeme izrazili matematički preko broja 1, kosmička prošlost bila bi vrijeme manje od broja 1, a vrijeme veće od broja 1 bila bi kosmička budućnost. Prije nastanka kosmičke sadašnjosti, i kosmička prošlost i kosmička budućnost bile su upakovane u vrijednosti 1. To najvjerovatnije podrazumijeva da je krajnji proizvod kosmičke prošlosti i kosmičke budućnosti još uvijek vrijednost 1. Vremenska vrijednost 1 predstavlja kompletan kosmički život od prve do poslednje sekunde, koji je proizvod kosmičke prošlosti i budućnosti. To implicira da se od momenta nastanka kosmosa (vakuuma i mase) dešava fenomen gdje što je vakuum prazniji to je masa punija, sve dok vakuum ne postane apsolutno prazan (ispražnjen), a masa apsolutno puna (ispunjena), čime se završava kosmički život. Vremenska i prostorna veličina čitavog života univerzuma od prve sekunde do njegovog kraja obrnuto je proporcionalna svim prostorno-vremenskim događajima do te prve sekunde.

 

Ako se pak krene unatrag prema nastanku univerzuma, prostora i vremena (prema broju 1), sve je manje praznine te sve manje mase i vremena sve dok se svi oni ne vrate u jednu cjelinu - unionsku cjelinu koja je postojala prije nastanka univerzuma (i time vakuuma, mase i vremena). Tu jedinstvenu cjelinu između vremena i prostora nazivamo Union. Prema definiciji:

 

Union je nedostatak vremena i prostora u bilo kojem obliku postojanja (vakuuma ili mase, prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti).

Početak

Prostor i vrijeme su prije nastanka kosmosa bili u obliku jedne jedinstvene, apsolutno kompaktne, van-prostorne i van-vremenske cjeline ili Uniona. Ta unionska cjelina je u isto vrijeme bila beskrajno velika i beskrajno mala, beskrajno stara i beskrajno mlada, beskrajno puna i beskrajno prazna. To stanje vremena i prostora postojalo je prije nastanka kosmosa. Nakon što je kosmos nastao, prostor i vrijeme postaju zasebne vrijednosti. Prostor se sve više razdvaja na vakuum i masu, a vrijeme se razdvaja u obliku prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ovo konstantno razdvajanje još uvijek se odvija unutar Uniona.


Da bismo to što bolje objasnili, predstavit ćemo prvobitnu nultu cjelinu jednim praznim oblikom – odnosno, bez određene prostorne i vremenske veličine…

potom, tu prvobitnu pra-cjelinu definiramo u obliku dvije beskrajne veličine (točke) …

sada, ništa, u isto vrijeme ima oblik i jedne beskrajno male i jedne beskrajno velike točke (veličine), koje se transformiraju u novi oblik postojanja kojem dajemo ime Union


Union definiramo kao apsolutno savršeni vezivni materijal prostora i vremena. Preko Uniona odvija se beskrajna i savršena komunikacija između vječnosti i beskonačnosti, odnosno između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, svega mogućeg i nemogućeg. U Unionu ne postoji mogućnost greške, bilo prostorne bilo vremenske…

 

Zaključak: Ništa je bila jedna pra-cjelina sastavljena od prostora i vremena do trenutka njihovog razdvajanja. Međutim, od tog trenutka, prvobitno ništa se transformira i prelazi u nešto drugo što mi u ovom djelu nazivamo Union.

 

U ovom dijelu ćemo, između ostalog, pokušati objasniti što je Union, kako on funkcionira i kako je došlo do stvaranja kosmosa unutar Uniona. Da bismo to učinili, koristit ćemo neke analogije i pojednostavljene modele koji će nam pomoći da shvatimo ovu kompleksnu i fascinantnu temu.

Ništa i Union

Prije početka kosmosa, bilo je ništa - savršeno stabilno upakovano u obliku jedne cjeline. Gotovo nije bilo ničega što bi ga poremetilo ili promijenilo. Ta cjelina je bila savršena u svom postojanju, jer nije imala nikakvih ograničenja ni proturječnosti…


Međutim, nešto se dogodilo u tom prvobitnom pra-stanju postojanja. Nešto je poremetilo tu harmoniju i ravnotežu. To Nešto je izazvalo razdvajanje vremena i prostora, stvarajući tako prvi konflikt u historiji vječnog postojanja. To Nešto je pokrenulo proces koji će dovesti do nastanka kosmosa kakvog danas poznajemo…


Na prvi pogled, čini se da je pri tom pra-početku svega (nastanku kosmosa), ništa izgubilo svoju prvobitnu cjelovitost i postalo podijeljeno na dvije suprotne strane… Međutim, prvobitno ništa nije nestalo. Ono je opstalo kao nevidljiva nit koja povezuje sve dijelove kosmosa sa vječnošću i beskonačnošću… Ništa se transformiralo i uvezalo sa Unionom, i preko te jedinstvene veze savijaju se prostor i vrijeme, dobivajući svoj novi pravac. Materija se pretvara u energiju i obrnuto, formiraju se atomi, zvijezde, galaksije… i još mnogo, mnogo toga…

 

Šta je Union?


Union je prvobitna vrijednost koja je postojala prije nastanka kosmosa, postoji za vrijeme kosmosa i postojat će poslije kosmosa. To je jedna jedinstvena, vječna, beskonačna i apsolutno kompaktna cjelina koja povezuje vrijeme, prostor i masu u jednu superpoziciju. Union predstavlja apsolutnu harmoniju i ravnotežu između svega stvorenog i ničega, kao i između svih mogućih i nemogućih stanja, bez greške ili kontradikcije. On je jedna van-dimenzija koja je jednaka sebi u svakom trenutku i na svakom mjestu.

 

Union je ključ za razumijevanje kosmosa, svega što postoji i što će postojati, te odgovor na mnoga pitanja koja možemo postaviti …

 

Zaključak: Ništa i Union su jedna pozornica preko koje se odvija kosmičko stvaranje unutar vječnosti i beskonačnosti. Oni su jedan beskrajni horizont savršenog reda i harmonije, a nikako nereda ili haosa.

Razdvajanje

Nastanak vremena i prostora započinje u Unionu, samim trenutkom stvaranja kosmosa, odnosno trenutkom razdvajanja vremena i prostora…

 

 

Nakon vremenskog i prostornog razdvajanja, ništa u Unionu ne ostaje isto kao što je bilo prije razdvajanja. Ništa i Union dobijaju svoj novi, vječni smjer…

 

Razdvajanje se odvija u jednom savršenom uzročno-posljedičnom redu. Tako se sada, preko Uniona, novonastali prostor i vrijeme smještaju u jedan beskrajni vremenski pravac u obliku vječnosti sa početkom.

 

Istovremeno, vakuum i masa se sve više odvajaju jedno od drugog u dvije konstantno rastuće cjeline, prema beskonačnosti. Prostorno-vremenski smjer mase i vakuuma prema beskonačnosti odvija se prema principu: što je vakuum prazniji (dublji) na jednoj strani, to je masa punija (masivnija) na drugoj strani, i tako sve do potpuno ispražnjenog prostora ili apsolutnog vakuuma i potpuno ispunjenog prostora ili apsolutne mase…

 

Momenat razdvajanja prostora i vremena, istovremeno, postaje: vremenski, prostorni i unionski centar svega što se odvija poslije toga. Taj prostorno-vremenski trenutak je trenutak kad nastaje naš Kosmos. To podrazumijeva da od tog trenutka kosmički vakuum postaje sve prazniji (veći), a kosmička masa sve punija (veća).

 

Unutar Uniona, novonastali vremenski i prostorni smjer postaje sve jasniji (precizniji). Prošlost se sve više odvaja od budućnosti, pri čemu nastaje jedna srednja prostorna vrijednost u obliku vječne sadašnjosti. Prema već utvrđenom pravilu, proizvod novo nastale prošlosti, sadašnjosti i budućnosti također se odvija unutar Uniona, u jednom savršenom redu.

 

Vremenski smjer i proizvod naraslog vakuuma (prostorne ispražnjenosti) i narasle mase (prostorne ispunjenosti) uvijek su unutar unionske cjeline, gdje se harmonizira i uspostavlja savršeni red u novonastalom Kosmosu.

Jedan

Da bi još bolje razumjeli Union i prije navedeni prostorno vremenski odnos … rastojanje između pra-kosmičkog momenta razdvajanja i trenutne kosmičke praznine definisat ćemo u obliku prve kosmičke dimenzije. Prva kosmička dimenzija predstavlja pravolinijski okvir postojanja unutar Uniona, bez početka ili kraja, u obliku beskrajne, nemjerljive prave linije.

Predstavimo to oblikom kojem dodajemo jednu „beskrajnu“ pravu liniju. Ova linija predstavlja Union i prvu kosmičku dimenziju u isto vrijeme. Uz napomenu da: Svaka promjena unutar prve kosmičke dimenzije (Uniona) ima trenutan odgovor na sve ostale, (eventualne), kosmičke dimenzije prema unionskim principima uzroka i posljedice …


... Potom, toj novoj unionskoj dimenziji dodajemo početak postojanja. Predstavimo to u obliku prave linije kojoj dodajemo jedan početak u obliku tačke koja tu prvobitnu „beskrajnu“ liniju dijeli na dva vremenska perioda, (prošlost i budućnost) i dva prostorna oblika, (prazninu ili vakuum i punoću ili masu)…

Ovaj prostorno-vremenski početak možemo obilježiti, (definisati), kao početak nastanka Kosmosa. Preko ovog prostornog i vremenskog momenta, određuje se i koordinira svaka promjena: stanja, snage ili kretanja u Kosmosu. Ovaj momenat ima tačno određeni položaj u odnosu na bilo što se odvija prije, za vrijeme ili poslije njega. On, preko Uniona, prostorno i vremenski povezuje: prošlost, sadašnjost, budućnost, vakuum i masu u jednu vječnu cjelinu. Taj momenat ćemo obilježi sa, (vandimenzionalnim), brojem 1.

Centar

Da se podsjetimo: U krajnjem obliku postojanja prostora, unionski definisan prostor ima dva ekstremna oblika postojanja, odnosno, krajnje prazni prostor (apsolutni vakuum) i krajnje puni prostor (apsolutna masa) … Ali … pošto su oni beskonačni, krajnje prazan prostor biva i dalje sve prazniji, dok na drugu stranu krajnje puni prostor biva i dalje sve puniji  … uz važno pravilo … njihov proizvod uvijek unionski .

… Tako da … U fizičko-matematičkom centru, (odnosno u vremensko prostornom centru) između beskrajno konstantnog širenja prostora na jednoj strani i beskrajno konstantnog skupljanja prostora na drugoj strani nastaje kosmos - iz jedne, jedinstvene pra-cjeline cjeline. Na osnovu toga izvodimo definiciju kosmičkog položaja…

 

 Prema definiciji:

 

U matematičko-fizičkom centru između apsolutne mase i apsolutnog vakuuma dolazi do kosmičkog nastanka.

Dva

Ako, kompletnu, kosmičku prostorno-vremensku vrijednost, (ili zapreminu), stavimo u matematičko rastojanje od 0 preko 1 do 2, tada to možemo predstaviti na sljedeći način …

… unionska vrijednost ( 0 ) - minimalno moguća kosmička zapremina (apsolutna masa) …

… unionska vrijednost ( ½ ) - trenutna minimalna kosmička zapremina …

… unionska vrijednost broja ( 1 ) – (unionski i kosmički, prostorni i vremenski centar)…

… unionska vrijednost ( ) - trenutna maksimalna kosmička zapremina …

… unionska vrijednost ( 2 ) - maksimalno moguća kosmička zapremina (apsolutna praznina).

Na osnovu toga krenimo od definicija prema kojima je … kosmički nastanak u matematičko-fizičkom centru 1 odnosno između 0 i 2 … a kosmičko rastojanje od 1½  do 1 je obrnuto proporcionalno rastojanju od ½  do 1 …

… pri čemu je odnos drugog stepena jediničnog prostora jednak proizvodu mikro i makro dubine prostora unionske vrijednosti, odnosno …

… ako je prostor obrnuto-proporcionalan masi to podrazumijeva da je drugi stepena jedinične mase jednak, unionskoj vrijednosti …

Na osnovu zaključka prema kojem je praznina prostora (vakuum) obrnuto proporcionalan punoći prostora (masi) izvodimo unionski modul prema kojem je …

… Unionski ili jedinični proizvod konstantna vrijednost …

… tako da je prema unionskoj definiciji proizvod jedinične dubine i jedinične mase konstantna vrijednost koja je jednaka …

Makro praznina i neutron

Ako vrijednost praznine prostora definišemo trenutnim kosmičkim vakuumom ili dubinom kosmosa, a vrijednost mikro-mase definišemo kao trenutnu masu neutrona, tada je …

… unionski proizvod praznine prostora i mase neutrona konstantna vrijednost, odnosno …

Zašto govorimo o masi neutrona, a ne masi elektrona ili protona?

Stabilnu mikro-masu u kosmosu definišemo preko tri poznate vrijednosti mase:

… dok, vezu mikro-mase sa dubinom prostora definišemo preko mase neutrona.

Ako usporedimo masu neutrona, protona i elektrona, možemo primijetiti da, između ostalog, od te tri čestice neutron ima najveću masu. Neutron je, također, neutralnog naboja, što podrazumijeva da kada se ujedine čestice s elektronskim nabojem (kao što su elektron i proton) u jednu cjelinu, nastaje neutron bez naboja. To, najvjerojatnije, podrazumijeva da je neutron, trenutno, najstabilnije stanje mase (u obliku mikro-čestice) u kosmosu.


Između ostalog, ako bismo sve protone u svemiru ujedinili sa svim elektronima u kosmosu, dobili bismo oblik jednog neutronskog kosmosa. Tako da je u energetskoj vrijednosti ukupna masa protona i elektrona u kosmosu jednaka ukupnoj masi neurona.


Zato uzimamo neutron kao mjeru dubine svemira u prvoj kosmičkoj dimenziji.

Dva centra

Da se podsjetimo: U krajnjem obliku postojanja prostora, unionski definisan prostor ima dva ekstremna oblika postojanja, odnosno, krajnje prazni prostor (apsolutni vakuum) i krajnje puni prostor (apsolutna masa) … Ali … pošto su oni beskonačni, krajnje prazan prostor biva i dalje sve prazniji, dok na drugu stranu krajnje puni prostor biva i dalje sve puniji  … uz važno pravilo … njihov proizvod uvijek unionski ( U = 1 ). 

Ako vrijednost praznine prostora definišemo trenutnim kosmičkim vakuumom ili dubinom kosmosa, a vrijednost mikro-mase definišemo kao trenutnu masu neutrona, tada je …

… proizvod jedinične praznine prostora i jedinične mase jednak proizvodu makro dubine prostora i trenutne mase neutrona prema definiciji uvijek unionski ( U = 1 )...

Proizvod trenutne dubine kosmosa i trenutne mase neutrona je jedinična (unionska) konstanta.

… na osnovu čega izvodimo unionski modul prema kojem je ...

Masa neutrona i dubina kosmosa

Na osnovu zaključka prema kojem je proizvod praznine prostora i mase neutrona …

… izvodimo definicije prema kojima je trenutna masa neutrona obrnuto proporcionalna trenutnoj kosmičkoj praznini (vakuumu) … prema jednakosti …

… i na osnovu toga izvodimo dvije, temeljne, kosmičke definicije …

Trenutna masa neutrona je odnos proizvoda jediničnih vrijednosti prostora i mase

- i trenutne dubine kosmosa.

Trenutna dubina kosmosa je odnos proizvoda jediničnih vrijednosti prostora i mase

- i trenutne mase neutrona.

Između ostalog, ovdje je bitno napomenuti … Kosmičkim starenjem, konstantno opada masa neutrona u prvoj kosmičkoj dimenziji … što uzrokuje porast ukupne kosmičke tamne mase u drugoj kosmičkoj dimenziji prema jednakosti …

Unionski modul tamne materije

Ako masu neutrona definišemo kao nedostatak prostora tamne materije …

… dubinu prostora definišemo kao prvu dimenziju tamne materije …

… masu prostora definišemo kao drugu dimenziju tamne materije …

… zapreminu prostora definišemo kao treću dimenziju tamne materije …

… na osnovu toga izvodimo unionski modul tamne materije prema kojem je …

Dubina tamne materije

Prva kosmička dimenzija se rasprostire od kosmičkog prapočetka do kosmičkog kraja, i to u dualnom stanju:

 

 

Oba ova stanja se rasprostiru od kosmičkog prapočetka do kosmičkog kraja i u konstantnoj su vezi. Ta konstantna veza podrazumijeva da oba stanja u isto vrijeme postoje na svakom mjestu u kosmosu u obliku prve prostorne dimenzije i svaka promjena u jednom stanju kosmičke dimenzije uzrokuje proporcionalnu promjenu u drugom stanju kosmičke dimenzije. Osim toga, preko ova dva stanja odvija se komunikacija svega u kosmosu i preko njih se uspostavlja red i harmonija u svim kosmičkim događajima. Bez ova dva stanja kosmos bi bio u potpunom haosu i kao takav ne bi mogao opstati ovakav kakav, danas, jest.

 

Prva kosmička dimenzija, između ostalog, povezuje i harmonizuje odnos sa ostalim kosmičkim dimenzijama kao što su: kosmička masa (druga prostorna dimenzija), kosmička zapremina (treća kosmička dimenzija) i kosmičko vrijeme (četvrta kosmička dimenzija). Sve četiri kosmičke dimenzije su uvezane u jednu jedinstvenu cjelinu i bez odstupanja surađuju jedna sa drugom preko prve kosmičke dimenzije.

 

Tamna masa prostora i praznina prostora su u kosmosu uvezani preko prostornih dimenzija i to na način da: Što je tamna masa na jednoj strani punija to je prostor na drugoj strani prazniji i obrnuto. Njihov proizvod je uvijek konstantan, odnosno jediničan. Jediničnu vezu između tamne mase i praznine prostora možemo izraziti preko matematičke formule prema kojoj je proizvod tamne mase i praznine prostora jedinična vrijednost, odnosno…

Ako ovu vrijednost razdvojimo, posebno, na tamnu masu i posebno na prostor, čak i tada njihov proizvod mora biti konstantan ili jediničan. Uz bitnu naznaku koja podrazumijeva: Što je prostor prazniji na jednoj strani to je tamna masa punija na drugoj strani, a njihov proizvod je uvijek jedinična konstantna. Ovo je temelj na kojem počiva kosmos.

 

Osim ovog „kosmičkog temelja“ postoje još dva važna aktera u kosmosu; jedan je brzina svjetlosti, a drugi je brzina tamnog prostora. Obije ove brzine su konstantne vrijednosti. Brzinu širenja svjetlosti smo izmjerili, a brzinu širenja tamnog prostora računamo na osnovu trenutne mase neutrona i trenutno izračunate starosti kosmosa …

Brzina širenja tamnog prostora

Brzina širenja tamnog prostora je konstantna vrijednost i nju definišemo kao odnos dubine tamne materije i vremena za koje se kosmički prostor širi (ili prazni) ...

Dubina tamne materije je proizvod brzine širenja (pražnjenja) prostora i vremena u kojem se kosmički prostor prazni. To izražavamo preko formule …

Masa neutrona je obrnuto proporcionalna kosmičkom starenju. Odnosno, što je kosmos stariji to je masa neutrona manja. 

Preko konstante brzine pražnjenja prostora možemo zaključiti da je produbljivanje prostora, od prvog kosmičkog momenta do danas, direktno proporcionalno protoku vremena za koje se to produbljivanje odvija; To jest, što duže kosmos živi to mu je veća praznina (dubina tamnog prostora). Proizvod praznine prostora i tamne mase prostora je konstantna jedinična vrijednost, odnosno …

Možemo zaključiti da, (zbog konstantne brzina pražnjenja prostora), starenjem kosmosa na jednoj strani, prazni se dubina tamne materije na drugoj strani,  i na osnovu toga dolazi do pada mase neutrona ... 

Na osnovu poznatih vrijednosti mase neutrona …

… i starosti kosmosa …

… izvodimo vrijednost brzine širenja kosmičkog prostora …

Masa tamne materije

Ako smo dubinu prostora, (bilo u obliku mase prostora bilo u obliku praznine prostora) definisali kao prvu kosmičku dimenziju i ako je ona kao takva dualnog karaktera, tada je je njen drugi stepen ili druga kosmička dimenzija, ukupni porast mase tamne materije koji je ekvivalentan ukupnom padu ili mase svih neutrona u: masi, veličini i gustini - u toku kosmičkog starenja. Veza između tog pada vrijednosti neutrona i porasta mase tamne materije je u jedinstvenoj vezi koju možemo izraziti preko jednakosti …

Ovdje možemo zaključiti da konstantnim starenjem kosmosa na jednoj strani, konstantno se prazni tamni prostor na drugoj strani  i na osnovu toga dolazi do konstantnog povećanja ukupne kosmičke tamne mase. Povećanje ukupne kosmičke tamne mase se odvija na uštrb promjene u masi, veličini, brojnosti i gustini neutrona. Na osnovu toga, ukupni porast kosmičke tamne mase možemo izraziti preko jednakosti prema kojoj je …

Na osnovu, već, poznatih vrijednosti: trenutne mase neutrona, brzine širenja (ili pražnjenja), prostora i trenutne starosti kosmosa …

… izvodimo vrijednost ukupne kosmičke tamne mase, (u sažetoj i u proširenoj jednakosti), prema kojoj je ukupna, trenutna, tamna kosmička masa vrijednosti od …

Zapremina tamne materije

Prema definiciji:

 

 

Veza između: mase neutrona, tamne dubine, tamne mase i tamne zapremine se odvija preko prve dimenzije prostora. To se može izraziti preko jednakosti prema kojoj je proizvod dubine prostora i mase konstantna jedinična vrijednost …

Na osnovu već poznatih vrijednosti trenutne mase neutrona, brzine širenja prostora i trenutne starosti kosmosa …

… dobijamo vrijednost trenutne tamne kosmičke zapremine prema jednakostima …

Porast kosmičke starosti uzrokuje: porast dubine prostora, pad mase neutrona, porast tamne mase kosmosa u jednoj jedinstvenoj zapreminskoj cjelini.

Kosmički okvir

Na osnovu već poznatih vrijednosti ...

izvodimo brzinu bježanja kosmičkog prostora ispred brzine svjetlosti, prema formuli …

… tako da, (na osnovu nje), izvodimo vrijednosti:

Radijusa kosmosa Radijus vidljivog kosmosa se procjenjuje se na približno 46,5 milijardi svjetlosnih godina. Da bismo to preveli u metre, moramo znati da je jedna svjetlosna godina otprilike 9,461e15 metara. Dakle, radijus kosmosa u metrima bio bi otprilike 4,4e26 metara.

Volumena kosmosa Ako koristimo prethodno navedeni radijus kosmosa od 4,4e26 metara, dobivamo volumen kosmosa od približno 3,58e80 kubičnih metara.

 Mase kosmosaNeke procjene sugeriraju da je masa vidljivog kosmosa oko 1e53 kilograma. Ova vrijednost uključuje masu svih poznatih oblika materije, uključujući zvijezde, galaksije, crne rupe, međuzvjezdani plin i tamnu tvar. Valja napomenuti da ova procjena ne uključuje tamnu energiju, koja čini većinu sadržaja svemira.

Tamne energije kosmosa Tamna energija kosmosa čini oko 68% kosmosa. Ta je energija odgovorna za ubrzano širenje kosmosa.